Srpski jezik – gramatika
Počeli smo da učimo i mogu vam reći da se baš radujem. Moj omiljeni predmet je bio srpskohrvatski sadašnji srpski jezik, pa mi sada ovo podsećanje baš dobro dođe. Mislim se kako mogu pomoći svom detetu, a i ostalim petačićima kao i roditeljima i dođem na ideju da sve lepo stavim u jedan tekst, pa će već pronaći oni kojima treba.
Posle dva dana:
…
Evo već dva dana pišem ovaj post, uz pomoć knjiga i uspela sam samo da završim promenljive vrste reči. Za početak je sasvim dovoljno, ali vidim da ću morati da otvorim novu stranu i da sve ovo lepo složim da bi bilo preglednije. Radeći sve ovo zaključila sam da stranac koji nauči srpsku gramatiku je u najmanju ruku genije. 😆 Za sada ovoliko, a za neki dan sledi i nastavak.
Idemo nekim ustaljenim redom:
– Vrste reči
– Rečenice
– Tvorba reči
– Služba reči u rečenici i
– Padeži.
Vrste reči
Za početak ćemo se podsetiti kakve sve vrste reči postoje. Reč je skup glasova ili samo jedan glas koji ima neko značenje. Rečima saopštavamo svoje misli, osećanja i obaveštenja.
Neke reči u našem jeziku se menjaju, a neke ne.
Reči koje menjaju svoj oblik nazivamo promenjive reči.
Reči koje uvek ostaju u istom obliku su nepromenjive reči.
U srpskom jeziku postoji deset vrsta reči, pet promenjivih i pet nepromenjivih.
Promenjive vrste reči su: imenice, zamenice, pridevi, glagoli i brojevi.
Nepromenjive vrste reči su: predlozi, prilozi, uzvici, veznici i rečce.
Imenice
Imenice su promenjive vrste reči koje označavaju bića, objekte, materiju, kao i apstraktne pojave. Gramatičke kategorije imenice su rod, broj i padež. U rečenici imenice su samostalne reči, a mogu da vrše sve službe reči (subjekat, imenski deo predikata, objekat, atribut i priloške odredbe.)
Imenice se dele po rodu na imenice:
– muškog (taj) (tata, sin, mač, nož, mač, majmun, kamen, smeh, Petar, Kraljevo…)
– ženskog (ta) (majka, ćerka, sveska, kiša, sreća, Dragica, Srbija…)
– i srednjeg roda (to) (dete, pile, ime, pero, more, selo, veslo…)
Imenice se po broju dele na:
– jedninu i (kuća, škola, olovka, sestra, lav…)
– množinu (kuće, škole, olovke, sestre, lavovi…)
Postoje i imenice koje imaju samo množinu: farmerke, kola, pluća, prsa…)
Po značenju imenice se dele na:
– vlastite (imena bića, dražava, gradova, reka, planina, mora…i pišu se velikim slovom)…(Jelena, Marko, Španija, Goč, Jadransko more, Đerdap…)
– zajedničke (imena bića, pojava i predmeta sa zajedničkim osobinama, pišu se malim slovom)…(brod, škola, klupa, sestra, brat, pismo, reka, more, miš, papagaj, slon, konj, kiša, sneg, ulica, semafor, čovek, životinja…)
– zbirne (imena više predmeta ili bića skupa u neograničenom broju, zbiru)…(lišće, perje, deca, braća, gospoda, kamenje, prstenje, telad, prasad, užad, ćebad, momčad, unučad, stanovništvo, seljaštvo…)
– gradivne (imena pojmova koji označavanju neku materiju ili građu)…(brašno, gvožđe, ugalj, sneg, mraz, voda, vino, mleko, so, mast, benzin…)
– apstraktne (imenuju ono što se ne može opipati, nešto što se zamišlja)…(misao, lepota, ljubav…)
– glagolske (označavaju neku radnju, stanje ili zbivanje)… (učenje, plivanje, vožnja, seoba, pisanje…)
– brojne (nastaju od projeva pomoću sufiksa)…(milionče, prvačić, petak…)
Zamenice
Zamenice su promenljive vrste reči odnose se na lica, stvari, osobine, odnosno zamenjuju imenice ili prideve i po tome se dele na imenične i pridevske.
Imeničke zamenice
zamenjuju imenice i dele se na lične i nelične. U rečenici su samostalne, a vrše službu subjekta ili objekta.
Lične imeničke zamenice imaju rod (muški, ženski i srednji) i broj(jednina i bnožina). Kada se menjaju po padežima lične zamenice mogu imati duže ili kraće naglašene oblike.
Jednina:
1. ja
2. ti
3. on (muški rod), ona (ženski rod), ono (srednji rod)
Množina:
1. mi
2. vi
3. oni (muški rod), one (ženski rod), ona (srednji rod)
Lična povratna zamenica ista je za sva lica i menja se samo po padežima. Ne upotrebljava se u službi subjekta i nema nominativ. Kada uz glagol stoji reč SE (igrati se, smejati se…) SE nije lična povratna zamenica.
Nom. –
Gen. – sebe
Dat. – sebi
Aku. – sebe/se
Vok. –
Ins. – sobom
Lok. – sebi
Nelične zamenice imaju samo jedan oblik koji se primenjuje za sva tri roda i oba broja i ne razlikuju lica.
Dele se na:
– upitne (ko, šta)
– neodređene (neko, nešto)
– odrične (niko, ništa)
– opšte (svako, svašta)
Pridevske zamenice
zamenjuju prideve. U rečenici su nesamostalne reči i imaju funkciju atributa ili dela imenskog predikata. Kao i pridevi, slažu se sa imenicom u rodu, broju i padežu.
Dele se na:
– Prisvojne (posesivne) označavaju pripadanje bića i predmeta pojedinim licima.
Jednina:
1. lice: moj, moja, moje; moji, moje, moja;
2. lice: tvoj, tvoja, tvoje: tvoji, tvoje, tvoja;
3. lice: njegov, njegova, njegovo; njegovi, njegove, njegova
Množina:
1. lice: naš, naša, naše; naši, naše, naša;
2. lice: vaš, vaša, vaše; vaši, vaše, vaša;
3. lice: njihov, njihova, njihovo; njihovi, njihove, njihova
Povratne prisvojne zamenice označavaju da objekat pripada subjektu:
jednina: svoj, svoja, svoje;
množina: svoji, svoje, svoja.
– Pokazne upućuju na bića i predmete i njihove osobine.
1. lice:
za bića i predmete: ovaj, ova, ovo; ovi, ove, ova;
za veličinu: ovoliki, ovolika, ovoliko; ovoliki, ovolike, ovolika;
za osobinu: ovakav, ovakva, ovakvo; ovakvi, ovakve, ovakva;
2. lice:
za bića i predmete: taj, ta, to; ti, te, ta;
za veličinu: toliki, tolika, toliko; toliki, tolike, tolika;
za osobinu: takav, takva, takvo; takvi, takve, takva;
3. lice:
za bića i predmete: onaj, ona, ono; oni, one, ona;
za veličinu: onoliki, onolika, onoliko; onoliki, onolike, onolika;
za osobinu: onakav, onakva, onakvo; onakvi, onakve, onakva;
– Upitno – odnosne zamenice imaju iste oblike, ali različita značenja u rečenici. Upitne zamenice se koriste u upitnim rečenicama, a odnosne se odnose na neku drugu reč u rečenici. (koji, koja, koje, koliki, kolika koliko, kakav, čiji, čija, čije)
– Neodređene ukazuju na nepoznatu ličnost ili premdet, nepoznate osobine imenice uz koju stoje. (nekolik, nekolika, nekoliko, nekakav, nekakva, nekakvo, nečiji, nečije, nečija)
– Odrične odriču da se nekog ili nečeg tiče ono što se iznosi u rečenici. (nikoji, nikoja, nikoje, ničiji, ničija, ničije, nikakav, nikakva, nikakvo, nikolik, nikolika, nikoliko)
– Opšte zamenice upućuju na sva lica, predmete i osobine o kojima se govori. (svakakav, svakakva, svakakvo, svačiji, svačija, svačije, ma čiji, bilo čiji, koji god…).
Pridevi
Pridevi su promenljive vrste reči koji označavaju osobinu pojma označenog imenicom uz koju stoje. Oni se slažu sa imenicom uz koju stoje po rodu, broju i padežu. U rečenici nisu samostalne reči i imaju atributsku ili predikatsku funkciju.
Dele se na:
– Opisne, koji označavaju osobine imenica uz koje stoje. (lep, star, mlad, ružan, srećan, mračan, glup…)
– Prisvojne, koji označavaju pripadanje imenice uz koju stoje nekome. (gradski, kućni, srpski, Petrov, Sarin, lekarski, babin, mamin, sestrin…)
– Gradivne, koji označavaju od čega je načinjena imenica uz koju stoje. (bakarni, slan, krvav, drven, peščani, plinski, medeni…)
– Vremenske, koji označavaju imenicu po vremenu. (mesečni, letnji, zimski, tadašnji, noćni, dnevni…)
– Mesne, koji označavaju na koje se mesto odnosi imenica uz koju stoje. (prednji, zadnji, gornji, donji, južni…).
Pridevski vid je gramatička kategorija koju imaju samo pridevi. Postoje dva pridevska vida:
– Neodređeni pridevski vid (lep čovek). (Neki lep čovek je došao.)
– Određeni pridevski vid (lepi čovek)
. (Ovaj lepi čovek je došao.)
Komparacija (poređenje) prideva
Promena opisnih prideva po stepenu osobine koju označava naziva se komparacija ili poređenje prideva. Postoje dva stepena poređenja. Porede se samo opisni pridevi.
– Pozitiv je osnovni oblik prideva. (srećan, debeo, tanak, tih…)
– Komparativ je prvi stepen poređenja prideva. Gradi se dodavanjem nastavaka -ji, -lji, nji, -ši na pozitiv. (srećniji, deblji, tanji, tiši…)
– Superlativ je drugi stepen poređenja prideva. Gradi se dodavanjem nastavaka naj- ispred komparativa.
(najsrećniji, najdeblji, najtanji, najtiši…).
Nepravilna komparacija:
dobar – bolji – najbolji
zao – gori – najgori
mali – manji – najmanji
velik – veći – najveći
brz – brži – najbrži
Glagoli
Glagoli su reči koje kazuju radnju (čitati, kopati, pevati), stanje (osediti, pocrveneti, venuti) ili zbivanje (naoblačiti se, sevati, grmeti). To su nesamostalne, promenljive vrste reči. U rečenici vrše službu predikata, a glagolski prilozi sadašnji i prošli vrše službu priloga za vreme. Promena glagola se naziva konjugacija.
Zavisno od svršenosti radnje, stanja ili zbivanja glagoli se dele na:
– svršene (označavaju završenu radnju)…(doći, naučiti, ustati, pojesti, reći…)
– nesvršene (označavaju radnju koja koš traje)…(dolaziti, učiti, ustajati, jesti, govoriti…)
Glagoli radnje (trčati, pevati, igrati…)
Glagoli stanja (misliti, voleti, želeti…)
Glagoli zbivanja (duvati, sevati, svitati…) Zavisno od prelaznosti radnje na objekat glagoli se dele na: – prelazne (uz sebe mogu imati imenicu u akuzativu bez predloga)…(kuvati, bacati, sanjati…) – neprelazne (uz sebe ne mogu imati menicu u akuzativu bez predloga)…(ležati, ustati, misliti…)Glagoli koji uz sebe imaju reč SE, nazivaju se povratni glagoli. Oni nisu ni prelazni ni neprelazi glagoli.
(češljati se, smejati se, umivati se…).
Glagolski oblici
U srpskom jeziku postoji 14 glagolskih oblika i dele se na:
– Lične (9)
– Nelične (5)
Nelični glagolski oblici su:
– infinitiv (osnovni glagolski oblik kojim se imenuje samo glagolska radnja, a ne kazuje se ništa o vremenu vršenja radnje, rodu i broju)…(hteti, trčati, govoriti, ići, seći…)
– radni glagolski pridev (glagolski oblik koji se koristi za građenje drugih glagolskih oblika i govori da je radnja, stanje ili zbivanje izvršeno i da su subjekti bili aktivni)
– trpni glagolski pridev…(označava da se na nekome ili nečemu vršila ili izvršila neka radnja, tj. da neko trpi vršenje radnje.1. nacrtan, nacrtana, nacrtano, nacrtani, nacrtane, nacrtana,2. srušen, srušena, srušeno, srušeni, srušene, srušena,3. zabrinut, zabrinuta, zabrinuto, zabrinuti, zabrinute, zabrinuta,
– glagolski prilog prošli označava radnju koja se dešava u prošlosti i to pre neke druge radnje. (krenu-vši, mahnu-vši, vide-vši, tres-avši,..)
– glagolski prilog sadašnji označava radnju koja se vrši istovremeno ili paralelno sa radnjom koju određuje…(crtajući, noseći, idući…)
Lični glagolski oblici su:
– Prezent sadašnje vreme – obeležava radnju koja se vrši:
– u isto vreme kada se govori o njoj: Trčim na stadionu.
– stalno, sve vreme, tj. prezent koji se koristi stalno, sve vreme: Ibar protiče kroz Kraljevo.
– Perfekat prošlo vreme – glagolski oblik za izricanje radnje koja se dešavala u prošlosti, pre trenutka govorenja…(trčao sam, jeo sam, govorio sam, pričala sam…)
– Futur I ili buduće vreme – je glagolsko vreme koje služi za opisivanje radnje, stanja ili zbivanja koji će se desiti u budućnosti…(trčaću, ješću, govoriću, pričaću, pričaćete…)
– Imperfekt označava pređašnje nesvršeno vreme. Koristi se za radnju koja se vršila u neposrednoj prošlosti, pre trenutka govora o njoj…(Šetah po parku. Trčah na stadionu. Plivah u moru. Trčaše po parku…)
– Pluskvamperfekat davno prošlo vreme – koristi se da opiše događaj koji se desio pre neke druge prošle radnje…(bio sam darovao, bila sam darovala, bili su darovali…)
– Aorist ili prošlo svršeno vreme – je glagolski oblik koji oslikava radnju koja se desila u prošlosti…(padoh, uradih, sretoh, shvatih, uradismo, uradiste, ispekoše…).
– Futur II označava buduću radnju koja će se izvršiti pre, posle ili istovremeno sa nekom drugom budućom radnjom…(budem radila, budeš govorio, bude pevao, budemo trčali, budete plivali, budu vozili…)
– Imperativ
je način kojim se izražavaju zapovesti i želje da se obave određene radnje. Imperativ ima samo drugo lice jednine i prvo i drugo lice množine prezenta.
– i, -j (za 2. lice jednine)…(Hajde… trči, pevaj…)
– imo, -jmo (za 1. lice množine)…(Hajde trčimo, pevajmo…)
– ite, -jte (za 2. lice množine)…(Hajde trčite, pevajte…)
– Potenicijal
je glagolski oblik kojim se iskazuje mogućnost, uslov ili želja da se neka radnja izvrši…(jednina:bih, bi, bi (spavao): množina: bismo, biste, bi (spavali):)
Brojevi
Brojevi su vrste reči koje u srpskom jeziku spadaju u kategorije promenljivih vrsta reči i promena reči se vrši kroz padeže. Dele se na osnovne, redne i zbirne.
Osnovni brojevi … (jedan, dva, tri…)…Od osnovnih brojeva, promenljivi su samo brojevi od jedan do četiri.
Broj jedan, jednina:
– Nom. jedan jedna jedno
– Gen. jednog(a) jedne jednog(a)
– Dat. jednom(e) jednoj jednom(e)
– Aku. jedan; jednog(a) jednu jedno
– Vok. jedan jedna jedno
– Ins. jednim(e) jednom jednim(e)
– Lok. jednom(e) jednoj jednom(e)
Množina:
– Nom. jedni jedne jedna
– Gen. jednih jednih jednih
– Dat. jednim(a) jednim(a) jednim(a)
– Aku. jedne jedne jedna
– Vok. jedni jedne jedna
– Ins. jednim(a) jednim(a) jednim(a)
– Lok. jednim(a) jednim(a) jednim(a)
Broj dva: (za muški i srednji rod je isto)
– Nom. dva dve
– Gen. dvaju dveju
– Dat. dvama dvema
– Aku. dva dve
– Vok. dva dve
– Ins. dvama dvema
– Lok. dvama dvema
Broj tri: (isti za sva tri roda)
– Nom. tri
– Gen. triju
– Dat. trima
– Aku. tri
– Vok. tri
– Ins. trima
– Lok. trima
Broj četiri: (isti za sva tri roda)
– Nom. četiri
– Gen. četiriju
– Dat. četirima
– Aku. četiri
– Vok. četiri
– Ins. četirima
– Lok. četirima
Redni brojevi (prvi, drugi, treći…) Redni brojevi nastaju od osnovnih, dodavanjem pridevskih nastavaka za rod:
šest → jedn. šesti, šesta, šesto.
Izuzetak su brojevi prvi, drugi, treći i četvrti, koji nastaju od posebnih osnova. Redni brojevi se obavezno menjaju kroz padeže: prvi, prvog(a), prvom(e); sto osmoga, sto osmome…
Zbirni brojevi nastaju od svih osnovnih, sem od broja jedan i onih složenih brojeva koji se završavaju njime (dvadeset jedan, sto trideset jedan). Na osnovu osnovnog broja dodaje se nastavak -oro, počev od broja četiri.(četvoro, petoro, dvadeset osmoro…). Od broja dva zbirni broj glasi dvoje, a od broja tri troje.
Pisanje brojeva
Osnovni i redni brojevi mogu se pisati ciframa, ali zbirni se mogu pisati samo slovima: osnovni
; jedan, dva, tri, četiri… — 1, 2, 3, 4…redni;
prvi, drugi, treći, četvrti… — 1. 2. 3. 4…(obavezna je tačka posle rednog broja), (I, II, III, IV)
, zbirni; dvoje, troje, četvoro…
Posted on 09/09/2010, in Gramatika, srbija, SVAŠTA NEŠTO and tagged brojevi, glagoli, Gramatika, imenice, nepromenljive, peti razred gramatika, pridevi, promenljive, srpski jezik, vrste reči, zamenice. Bookmark the permalink. 75 коментара.
Sedi, 5! 🙂 Bas si se potrudila da nam objasnis neke pojmove, svaka cast… A sto se stranca tice, sve zavisi od toga koliko zele da nauce ovaj lagani jezik 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Sopran o nekim stvarima sam i sama morala da razmislim i da se prisetim „kako to, zašto…?“, a šta je strancima tu jasno pojma nemam. 🙄 😆
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Odlicno i korisno. Nadam se da ce ovo mladi ljudi da „kradu“ sa tvog bloga!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Ma lak je nas jezik, kako citas tako pises, kako pises tako govoris, nema neke filozofije 🙂 Sve je stvar volje, ako mogu da se nauce oni skandinavski jezici moze i nas vala!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Deda i ja se iskreno nadam da će sve ovo pomoći nekome. 😉 Neka ovo kradu što više. 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Jeste Sopran, ali zamisli pismenu vežbu, pa ti kažu, recimo napiši imperativ za drugo lice množine za reč tu i tu…, a ti onda moraš tačno da se setiš šta to beše između svega ostalog što imaš u glavi? 😀 😀 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
i zaboravih da kažem… i pri tom si peti razred ili stranac. 😆
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Al’ si bila zaludna, a? 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Bogami, kamo lepe sreće da ja znam ovoliko gramatike…:D. Srećom imam ćerku koja je DALEKO pismenija od mene, pa kad mi treba šta samo viknem kroz stan… :).
Hvala puno na tekstu, Čarobna damo.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
uh uh uh … stranac koji uči srpsku gramatiku 🙂
Dajte da napravimo da bar 10% srba nauči srpsku gramatiku, ja bih bio presrećan 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
mrzelo me bre da citam, majke mi! id u kurac 😛
Свиђа ми сеСвиђа ми се
ja ovo takodje ne mogu da citam, al` cu uposliti ceru da izuci…. iz ovog predmeta svakako mora od nekog drugog da uce a ne od mene….
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Dži možeš onda zamisliti koliko mi je dobro. 🙄
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Borislava dobro je da ima ko da ti pomogne kad zapne. 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Gorane potpuno si u pravu, samo nisam pametna kako to može da se izvede. 🙄 Većina stanovništva jedva da je i pismena. 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Zelena, a tek sam počela. 😆
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Nedodjijo kad zatreba tu je. 😉
Свиђа ми сеСвиђа ми се
jebeš ga, ako bi sad ubola prolaznu iz gramatike 😉 nema šta, sis, na pionirski pos’o si se dala 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Lepo, pregledno…
Koleginice! 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Zverčice, ma ubola bi bar dvojčicu. 😆
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Miljo hvala za ovo „Koleginice“, mogla bih makar dnevnike da ti nosim ako ništa drugo. 😉 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
@Čarolija, @Goran,
ja sam pesimista po tom pitanju; baš sam napisala Mooshemi – ako za tren zanemarim sebe i svoje (pretežno) nepismene kolege, moj ukupan utisak posle više od par decenija gledanja ljudi je da obično oni koji su formalno obrazovani misle da su i pismeni – pogotovo ako su i načitani.
Mislim, ljudima je nemoguće objasniti da to nema veze jedno s drugim.
‘Oću reći, možete samo zamisliti kako izgleda kad jedan lektor kaže doktoru da ovo nije gramatički pravilno, da ono nije u duhu jezika, da… 😀
Srećom, Bog mi je dao bar toliko pameti da shvatim da su mi omiljeni predmeti bili hemija, biohemija i matematika, a ne srpski jezik, lol :D.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
slušam prije 3 dana radio emisiju, prilog uz svjetski dan pismenosti
podaci su me šokirali, koliko nepismenih ima u našem okruženju
strašno
brojka bi sigurno bila veća, al izgleda nisu zbrajali kategoriju obrazovanih koji su nepismeni ili polupismeni
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Čarolijo, jesi li razmislila o tome da objaviš udžbenik, ide ti odlično 😆
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Zanimljivo! Sadrzaji ove vrste su zaista potrebni, i moze da se nauci mnogo citajuci Vas blog
pozdrav i samo tako!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Borislava mislim da osnovna pravila iz gramatike i pravopis treba da zna svako ko sebe naziva pismenim. 😉 Da li to bio doktor ili lektor svejedno. 😆
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Dolly verovatno su računali samo one koji ne znaju uopšte ni da čitaju, ni da pišu. Poražavajući podaci u svakom slučaju.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Veco mislim da ima dovoljno napisanih knjiga i da nikako nisam toliko pismena da bih tako nešto uradila. Istina je i da ima mnogo knjiga o gramatici koje su mnogo komplikovane i zbunjujuće, pa sam mislila da sve to nekako malo uprostim i napravim koristan, upotrebljiv sadržaj. Nadam se da jeste. 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Dobrodošla Mila i hvala na lepim rečima. 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Ja ovo odma smeštam u bookmarks 😉
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Svaka čast! Preko potrebno, hvala. 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
e fala….mogu ti reci vrlo korisno….:D
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Draga Ivana,
zahvaljujući tvojim izvrsnim tekstovima, uspela sam da pomognem sinovima da urade domaći (4. i 3. razred osnovne) – Pčelica za srpski jezik.
Sve pohvale za jednostavnost, preglednost, sistematičnost… Šaljem ovu adresu svim prijateljima koji imaju decu u OŠ!
I čekamo još!
Duca, Nikita i Boris
🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Duco, Nikita i Borise radujem se što sam mogla da vam pomognem . 🙂 Sve najbolje u školi, samo da pršte petice. 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
ovde mozete sto vise da naucite
Свиђа ми сеСвиђа ми се
od ovoga se moze dosta nauciti
Свиђа ми сеСвиђа ми се
❤ ❤ 🙂 :*
Свиђа ми сеСвиђа ми се
🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 by:izabela
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Meni ovo nije pomoglo…
Aj’ sledeći put pokušaj da napraviš nešto što nije najgluplja stvar na svetu 👿
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Draga Sanja ovo je pisano za pismene, ne za tako pametne kao ti.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
odlicno 😀 😀 😀
Свиђа ми сеСвиђа ми се
😀 😀 😀 😥 😳 😥 👿 😈 🙄 😉 ❗ ❓ 💡 ➡ 😐 😐 😀 🙂 😦 😮 😯 😕 8) 😆 😡 😛 😳 😥 😳 😳 😥
Свиђа ми сеСвиђа ми се
E taman predajem srpski nekim strancima super mi je ovaj pregled dosao. bas ti hvala zaista
Свиђа ми сеСвиђа ми се
moglis te dati zadatke da
Свиђа ми сеСвиђа ми се
moglis te dati zadatke
😀 🙂 😦 😮 😯 😕 8) 😆 😡 😛 😳 😥 👿 😈 🙄 😉 ❗ ❓ 💡 ➡ 😐
Свиђа ми сеСвиђа ми се
daj te zadatke
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Lepo i korisno!!
Svaka čast za ovoliko strpljenje.!
Peti sam razred i za razliku od nekih, pročitala sam sve do jedne reči i veoma mi je pomoglo..Posebno padežii.! ♥ 😀 🙂 😆 😉 ➡ Još puno puta.! Hvala,hvala,hvala,hvala,hvala,hvala,hvala,hvala,hvala,hvala,hvala!:)
Свиђа ми сеСвиђа ми се
😀 😀 😀 😀 😀 😀 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 🙂 😮 😮 😮 😮 😮 😆 😆 😆 😡 😡 😡 😡 😡 😮 🙂 😆 zakon mozeo od ovoga nesto da se nauci
Свиђа ми сеСвиђа ми се
iz srpskog bas neznam dobro gamatiku ali pomocu ovoga sam naucila 😡 by saska
Свиђа ми сеСвиђа ми се
kome je ovo pomoglo da nauci 🙂 nek napravi smajjli OVAJ :*
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Slozila bih se da je nas jezik lak, ali samo kada imas dobro nastavnika koji ume dobro da objasni.
Ja sam sad 6. razred i nazalost imam nastavnicu koja zna gramatiku ali ne zna kako da je objasni. ;-(
Skoro svi iz mog odeljenja uzimaju privatne casove Srpskog jezika. 😉
PS: Blog je savrsen. Mnogo mi je pomogao.!
Videcu sta cu dobiti na danasnjem kontrolnom. ^_^
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Saska vidi se da neznas gramatiku jer pises “neznam“ zajedno. 😉
Pus@
Nezelim nikog da vredjam,samo ukazujem na greske. 😛
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Htela bih da pitam.
Da li neko zna.
Znacenje Instrumentala moze biti drustvo ili sredstvo.
A sluzba? :whistle:
Hvala unapred. :3
Свиђа ми сеСвиђа ми се
uff’ marija.
to je bas nezgodno.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Ako je znacenje sredstvo onda je sluzba prisloska odredba za sredstvo, a ako je znacenje drustvo onda je sluzba drustveni ili pridruzeni subjekat (jedno te isto je ali ne znam kako bi koji nastavnik trazio). Takodje postoji jos 4-5 znacenja instrumentala, kao na primer vreme mesto i nacin, a njihova sluzba je uvek priloska odredba koja im odgovara. Nadam se da sam ti pomogao.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
ee ovo je stvarno super podsetis se malo gramatiku ako si zaboravio a nisu ti tu knjige iz predhodnog razreda. Iala sam u sredu pismeni i dobro sam prosla uz pomoc ovoga.cool svarcica. :love: :woot: 😀 !!!!!!!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
e,za koji je ovo razred..jas sam sedmi
Свиђа ми сеСвиђа ми се
:love: :love: :love: :love: :love: :love: :love: :love: :love: :love: :love:
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Extra mnogo si se potrudila da nam dlize objasnis 🙂 😆 :p :woot:
Свиђа ми сеСвиђа ми се
ovaj sajt za gramatiku srpskog jezika mi je mnogo pomogao,dobila sam 5 bez greske i kontrolnog iz srpskog :p .ovde sam pronasla sve,imenice,zamenice,glagoli,pridevi-opisni-prisvojni… 😀 Svaka cast onome ko moze da zapamti i da ima puno srece na pismenom ili kontrolnom.Moj nastavnik nam sve dobro objasni,ali ja ipak ne bih da rizikujem,ja uvek udjem u ovaj sajt i podsetim se kad imamo pismeni ili kontrolni. 😆 ZAHVALJUJEM SE SVIMA STO SU SE POBRINULI DA NA OVOM SAJTU PRONADJEM SVE STO MI ZATREBA ZA 8. RAZRED OSNOVNE SKOLE……………………………………………………………………… 😆 😆 😆 😆 😆 😆 😆 😀 😀 😀 😀 🙂 🙂 🙂 🙂 8) 8) 8) ^_^ ^_^ ^_^ ^_^ :love: :love: :love: :love: =] =] =]
HVALA
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Tamara ti si potpuno u pravu,ove ima sve za srpski jeziik.Mislim,dobila sam 5 i ja iz srpskog 8)
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Nemate pojma koliko mi je drago da sam uspela, na ovakav način da pomognem nekima od vas. 🙂 Dok sam ovo pisala nisam ni pretpostavila da će tako biti. Ako neko od vas ima neku oblast iz srpske gramatike za koju misli da bi bilo dobro da je obradimo, dajte predloge. Pozdrav i sve najbolje u daljem učenju. 😉
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Sedi 5.Sledeci….Uvek kad kaze sledeci pudem ja a nista neznam brate sutra mi polugodisnji iz srpskog a ja ima 2.Ovo dobro dodje bas si ludak. 😆 Nastavak obavezno ucim 🙂 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Свиђа ми сеСвиђа ми се
vaoooooooooooooooooo
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Kako se po padežima sklanja lična zamenica „ona“ – duži i kraći oblik? Mislim da znam ali bih voleo pročitati stručno mišljenje i logiku po kojij se tvore skračeni oblici.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
OVDE SE NEUCI STA HOCES STA TI DUSA POZELI
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Basx je dobro,sve mozes naucit. 🙂
Свиђа ми сеСвиђа ми се
auuu brt nka mi je sutra sa srecom na kontrolnom!!!!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
super sajt, ne moram da ucim iz glupih knjiga koje nikad nemaju ono sto trazim!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
„Počeli smo da učimo i mogu vam reći da se baš radujem. Moj omiljeni predmet je bio srpskohrvatski sadašnji srpski jezik, pa mi sada ovo podsećanje baš dobro dođe. Mislim se kako mogu pomoći svom“…
Tvoj omiljeni predmet bio je i tad srpski jezik, nego su ga „braca“ nazvali necim sto nikad nije bio. A jezik je srpski bio, jeste i bice.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Istina, u pravu si. Jedini smo mi oduvek branili ono čega nikad nije bilo. Zato i jesmo učili srpskohrvatski.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Mislim da nisam opet citala nasu gramatiku ostala bih glupa ceo zivot,zahvaljujuci da sam htela Englski da ucim. I tako, vidim ja da nesto ne razumem. Kada sam sada ovo procitala, nacudi se svojoj gluposti !!!!!! Glupa sam bila kao tvor, nisam ni znala kolko sam glupa.
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Повратни пинг: Oproštaj i zaborav | Charolija
Повратни пинг: Gramatika - srpski jezik - nepromenljive vrste reči, rečenice, služba reči u rečenici | Charolija